ATINA–BRISEL – Ministri finansija eurozone odbacili su produženje programa pomoći Grčkoj na sastanku u Briselu, prenio je AFP. Odluka je donijeta nekoliko sati pošto je grčki premijer Aleksis Cipras saopštio da će 5. jula održati referendum o ponudama kreditora. Na sastanku u Briselu razmatra se i kako da se otklone štetne posledice za tržišta i berze ostalih 18 država eurozone ukoliko Grčka obustavi plaćanja i izađe iz zone eura, prenosi Beta. U obraćanju naciji Cipras je rekao da je plan kreditora „ponižavajući” i ocijenio da su mjere štednje koje su zatražene „nepodnošljive”. – Nakon pet mjeseci teških pregovora, naši partneri su, nažalost, iznijeli predlog koji je ultimatum grčkoj demokratiji i grčkom narodu. Ultimatum koji je suprotan temeljnim principima i vrijednostima Evrope – rekao je on. Cipras se tako odlučio za dramatičan potez zbog koga će cijela Evropa biti na iglama do sledećeg vikenda, navodi britanski „Gardijan”.
– Pred nas su stavili ultimatum i istorijska odgovornost naše zemlje i našeg naroda je da na taj ultimatum odgovorimo – rekoa je Cipras. Naveo je da će na tom referendumu biti donesena „istorijska odluka” i da je obavijestio lidere Francuske i Njemačke, kao i šefa Evropske centralne banke Marija Dragog o svojoj odluci.
– Zatražio sam da produže rok za pomoć na još samo nekoliko dana kako bi mogao da se završi ovaj demokratski proces – rekao je Cipras. Grci će tako narednog vikenda sa „da” ili „ne” odgovarati na pitanje da li žele da pristanu na povećanja poreza i smanjenje penzija u ukupnoj vrijednosti od osam milijardi eura, što zahtijevaju EU, ECB i MMF, kako bi pustili novu tranšu pomoći grčkoj ekonomiji. Premijer se naciji obratio samo nekoliko sati nakon što se vratio sa nove ture pregovora u Briselu i nakon što je objavljeno da su Grci odbili poslednje zahtjeve kreditora.
– Poštovaću rezultat, kakav god da bude – rekao je Cipras. Nešto ranije, njemačka kancelarka Angela Merkel apelovala je da grčka strana prihvati predlog što prije i ocijenila da je ponuda „izuzetno velikodušna”. Pojedini ministri u grčkoj vladi poslije hitne sednice nazvali su zahtjeve kreditora „varvarskim”, a ministar za razvoj Panajotis Lafazanis rekao je da će pozvati sve građane da na referendumu glasaju protiv predloga Evrope.
– Grci će glasno i jasno reći „ne” na ovom referendumu – rekao je on. Nešto ranije, grčki ministar finansija Janis Varufakis izjavio je uoči sastanka da će na sastanku Evrogrupe u Briselu zatražiti odlaganje odluke Atine o ponuđenom paketu spasa na nekoliko nedjelja, kako bi ona bila usklađena sa rezultatima referenduma. Varufakis je dodao i da plaćanje duga MMF-u 30. juna zavisi od fleksibilnosti kreditora i da će tražiti od Evropske unije da vrati 1,9 milijardi eura profita na ime grčkih državnih obveznica koje su u posjedu Evropske centralne banke, kako bi Atina platila dug MMF-u.
Varufakis je istakao da grčke banke moraju da ostanu otvorene tokom prelaznog perioda dok ne bude donesena odluka o paketu pomoći kreditora i da je uloga Centralne banke da to obezbijedi. Prije sastanka, direktorka MMF-a Kristin Lagard ponovila je stav da Grčka, isto kao i druge članice eurozone koje su u teškoćama, mora da stabilizuje budžetske i javne troškove i da sprovede strukturne reforme da bi povratila postojan ekonomski rast i socijalnu ravnotežu.
Vlada u Atini je dosad ocjenjivala stavove MMF-a u pregovorima kao posebno oštre i neprivatljive za prekid sa „stezanjem kaiša”, koje pogađa najviše široke slojeve grčkog stanovništva.Lagard je rekla uoči sastanak da će MMF nastaviti da radi na stabilizaciji grčke ekonomije, uprkos odluci vlade u Atini da se održi referendum o međunarodnom paketu pomoći koji su ponudili njeni kreditori. Grčka vlada je ocijenila da predlozi povjerilaca predstavljaju „ultimatum i ucjenu” i za iduću nedjelju sazvala referendum o ponudi povjerilaca za nastavak finansijske pomoći Grčkoj, ali su neki ministri članica eurozone dolazeći na sastanak u Brisel, stavili do znanja da u Atini sazvani referendum ne može zaustaviti bankrot Grčke, ako ona 30. juna ne plati ratu kredita od 1,6 milijardi eura MMF-u.
(RTS)
Opozicija protiv
Grčke opozicione partije su napale Ciprasa zbog odluke o referendumu o predlogu kreditora „novac za reforme”, tvrdeći da će taj korak zemlju istisnuti iz Unije. Socijalistički PASOK (Svehelenski socijalistički pokret) pozvao je Ciprasa na ostavku.
„Budući da Cipras nije u stanju da donese odgovorne odluke, treba da podnese ostavku i pusti građane da o budućnosti odlučuju na izborima”, saopštila je lider PASOK-a Fofi Genimata.
Prema njenim riječima, referendum je nepotreban a vlada pokušava da gurne građane u lažnu i razdornu dilemu sa velikim troškovima za zemlju.
„Pravo pitanje na referendumu za koje se Cipras zalaže jeste `da` ili `ne` za Evropu i evropsku perspektivu zemlje”, rekla je Genimata.
Partija Potami (Reka) pozvala je ljude da se bore kako bi Grčka ostala u Evropi.
„Cipras i Kamenos odlučili su da zemlju izvuku iz eurozone i gurnu zemlju sa litice. Pokazali su da su nesposobni da naprave odgovarajući dogovor za rast i socijalnu pravdu. Borićemo se svi zajedno za snažnu Grčku u srcu Evrope”, naveo je lider te stranke Stavros Teodorakis.
Konzervativna Nova demokratija optužila je vladu da je zemlju dovela u ćorsokak i da je izoluje od Evrope, optužujući Ciprasa da je odgovornost sa sebe „natovario na pleća” naroda.
„Cipras vodi zemlju ka referendumu sa ultimativnim pitanjem `da` ili `ne` Evropi, i predlaže prekid dobrih odnosa sa svim našim partnerima i povlačenje iz eurozone”, naveo je lider te stranke, bivši premijer Antonis Samaras.
Tužna odluka
Predsjednik Evrogrupe Jerun Dajselblum kaže da je grčka vlada odbacivanjem najnovijih predloga povjerilaca „zatvorila vrata daljim pregovorima”. Vrlo sam neprijatno iznenađen odlukom grčke vlade.
– Oni su očigledno odbacili najnovije predloge koje su za pregovaračkim stolom iznijele tri institucije i na toj negativnoj osnovi predložili su parlamentu održavanje referenduma, rekao je Dajselblum novinarima u Briselu, uoči vanrednog sastanka ministara finansija eurozone i dodao da je to tužna odluka za Grčku, jer je zatvorila vrata daljim pregovorima.
Španski ministar Luis Gindos izjavio je dolazeći na sastanak, da je sazivanje referenduma veoma otežalo izglede za nagodbu i da je „plan B” sad sve bliži, dok je slovenački ministar Dušan Mramor rekao da su neznatni izgledi za konačnu nagodbu s Grčkom i da se zato mora razmotriti ranije pripremljen „plan B”.
Evropski komesar za ekonomiju Pjer Moskovisi rekao je novinarima da je cilj i dalje da Grčka ostane u eurozoni i da razlike između ponude EU i MMF-a „izgledaju dosta ograničene”.